Produženi očekivani životni vijek dodatno povećava razdoblje provedeno u mirovini i troškove koji ga prate. Mirovinski sustav postaje sve manje održiv, stoga ste vi sami odgovorni za svoju mirovinu. Važno je početi štedjeti za starost što prije, idealno od trenutka zaposlenja.
U Republici Hrvatskoj postoji obvezno mirovinsko osiguranje organizirano u prva dva stupa mirovinskog sustava, dok se treći stup odnosi na dobrovoljno mirovinsko osiguranje.
Prvi i drugi stup mirovinskog sustava su obvezni, dok je treći stup dobrovoljan, poznat kao dobrovoljna mirovinska štednja. U prvom stupu osiguranici izdvajaju 15% bruto plaće, dok se u drugom stupu izdvaja 5% bruto plaće. Prvi stup se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, što znači da uplate osiguranika služe za isplatu mirovina trenutnim umirovljenicima. Drugi i treći stup mirovinskog sustava se temelje na individualnoj kapitaliziranoj štednji, koja se ulaganjem u obvezne mirovinske fondove kapitalizira do trenutka odlaska u mirovinu.
Kreirajte profesionalan životopis pomoću našeg besplatnog online alata!
Većina zemalja još uvijek vjeruje da je država odgovorna za socijalni status svojih građana u mirovini. Ranije generacije su se oslanjale na državu za održavanje svog standarda, te nisu razvile kulturu dugoročnog financijskog planiranja.
S promjenom sustava u kojem pojedinci snose odgovornost za svoju mirovinu i zdravstvene troškove umjesto institucija, pojavili su se novi oblici privatne štednje. Građanima su na raspolaganju različiti novi mirovinski sustavi koji im omogućavaju da svojom osobnom mirovinskom štednjom stvaraju buduća primanja. Primjeri su oročena štednja u banci, životno osiguranje ili štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Unatoč širokom spektru financijskih proizvoda, mnogi građani još uvijek ne štede za svoju mirovinu zbog nedostatka informacija, niske financijske i mirovinske pismenosti te nedostatka povjerenja u nove oblike štednje.
Pravovremeno planiranje mirovine je važno iz više razloga. Danas se mnoge zemlje suočavaju s rizikom visokih troškova financiranja sve većeg broja budućih umirovljenika ili s izuzetno niskim mirovinama za buduće umirovljenike (ako ih uopće dobivaju na način koji je trenutno uobičajen).
Osim izazova održivosti mirovinskog sustava uzrokovanog velikim brojem umirovljenika i nedovoljnim brojem radno aktivnih osoba, produljenje životnog vijeka i općenito loša demografska situacija, također je važno razmotriti pitanje osobne nesigurnosti. Većina ljudi ne može predvidjeti dob i zdravstveno stanje u kojem će se umiroviti. Zato je ključno stvoriti plan štednje za mirovinu koji će osigurati odgovarajući životni standard u trenutku kada budete najfinancijski ranjivi, a vaša radna sposobnost bitno smanjena.
Tražite posao? PickJobs – 100% posao!
Da biste kreirali plan štednje za mirovinu, trebali biste slijediti sljedeće važne korake:
- Definirajte osobne financijske ciljeve.
- Izradite osobni proračun.
- Aktivno upravljajte proračunom kako biste osigurali sredstva za štednju.
- Odaberite željeni proizvod za štednju i ulaganje.
- Redovito izdvajajte iznos za štednju.
Dobrovoljna mirovinska štednja je poseban oblik štednje koji poboljšava životni standard pojedinca tijekom mirovine. Omogućuje pojedincu da štedi novac za mirovinu na način i uz naknadu koju smatra najpovoljnijom.
U usporedbi s drugim oblicima štednje za mirovinu, dobrovoljna mirovinska štednja ima nekoliko prednosti: porezne olakšice, poticajna sredstva od države i prinos fondova.
Posebna društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom upravljaju imovinom pojedinačnih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Član dobrovoljnog fonda samostalno odlučuje o dinamici i iznosu doprinosa koje će uplaćivati te donosi odluke o promjenama bez prethodnih najava ili penala. Visina mirovine određuje se temeljem mjesečnih uplata na poseban račun u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje i ulaganje u dobrovoljni mirovinski fond mogu biti učinkoviti načini za povećanje prihoda i osiguranje sigurnosti u mirovini, čak i ranije, budući da se sredstva iz fonda obično mogu povući nakon postizanja određene životne dobi.
Kod ugovaranja dobrovoljne mirovinske štednje važno je biti detaljno upoznat s prednostima i nedostacima ovog štedno-ulagačkog proizvoda. Evo nekoliko ključnih prednosti dobrovoljne mirovinske štednje:
- Pojedinac samostalno odlučuje o iznosu uplate.
- Država dodaje 15% poticaja na sve uplate do 663,61 eura godišnje (do 99,54 eura godišnje).
- Uplate poslodavca u dobrovoljni mirovinski stup ne smatraju se plaćom do iznosa od 66,36 eura mjesečno, odnosno 796,34 eura godišnje, a poslodavcu se vode kao porezno priznat izdatak.
- Sredstva na osobnom računu u dobrovoljnom fondu nisu dostupna za ovrhu, niti su dio stečajne mase mirovinskog društva ili banke skrbnika putem kojih se fondovi ulažu na tržištu, pružajući tako posebnu sigurnost štedišama.
- Redovitom štednjom pojedinac brine za svoju budućnost.
Dobrovoljna mirovinska štednja također ima neke nedostatke, a to su:
- Sredstva su dostupna tek nakon navršenih 50 godina života.
- Primjenjuju se ulazne i izlazne naknade.
- Nitko ne može jamčiti stalno visok prinos štednje u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
Koliko je potrebno za život u mirovini?
Teško je precizno odrediti koliko novca je dovoljno za mirovinu jer to ovisi o životnom standardu, potrebama i željama svakog pojedinca. Međutim, poznato je da su mirovine većine umirovljenika danas relativno niske, a trenutačni mirovinski sustav nije održiv. Vrlo je vjerojatno da će buduće mirovine većine današnjih zaposlenika također biti niske, kako u prvom tako i u drugom mirovinskom stupu. Produljenje očekivanog životnog vijeka dodatno povećava razdoblje koje pojedinac provodi u mirovini i ukupne troškove.
S obzirom na slabljenje mirovinskog sustava, sve veća odgovornost prelazi na pojedince da sami osiguraju svoju štednju i budući standard u mirovini. Važno je biti pravilno informiran o stanju mirovinskog sustava kako biste razmotrili kakav život u mirovini želite i kakav možete očekivati. Također je važno razmisliti o osiguranju vlastite mirovine i istražiti dodatne mogućnosti štednje za mirovinu.
Usporedite svoju plaću s ostalim plaćama za svoje radno mjesto.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prosinac 2016., prosječna starosna mirovina koju isplaćuje država iznosi 2482,23 kn, što je tek nešto više od 43% prosječne neto plaće. Prema projekcijama Ekonomskog instituta u Zagrebu, u budućnosti bi omjer mirovine i prosječne plaće mogao biti još nepovoljniji, s projekcijom da će prosječna mirovina iz prvog mirovinskog stupa do 2050. iznositi samo 38% prosječne neto plaće, možda čak i manje. Stoga je bitno pravovremeno razmotriti svoje mogućnosti i informirati se o stanju mirovinskog sustava kako biste adekvatno planirali svoju mirovinu i istražili opcije dodatne štednje.
Izračun mirovine iz 3. stupa
Kada je riječ o izračunu mirovine iz trećeg stupa, uzet ćemo primjer osobe koja ima 30 godina i želi formirati kapitaliziranu štednju od otprilike 20.000 eura za raspolaganje tijekom 20 godina. Planirano razdoblje štednje je 20 godina, s mjesečnom uplatom od 46,66 eura, što ukupno iznosi godišnju uplatu od 559,92 eura. Tijekom 20 godina, ukupno će uplatiti 11.198,40 eura. Uz pretpostavku da se iznos državnih poticajnih sredstava ne mijenja, ostvarit će dodatni iznos od 1.680 eura državnih poticajnih sredstava. Nakon 20 godina štednje, s očekivanim prinosom od 5%, osoba bi trebala imati 21.792,23 eura na svom računu.
Mirovina koja se nakupi u dobrovoljnom mirovinskom fondu može se isplatiti putem dobrovoljnog mirovinskog fonda ili mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako imate više od 6.666,66 eura na računu prilikom isplate, obvezni ste odabrati isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva. Isplata putem dobrovoljnog mirovinskog fonda može se obaviti jednokratno u maksimalnom iznosu do 30% ukupne štednje (ili većem postotku, ali ograničeno na maksimalan iznos od 1.333,33 eura). Ovim načinom isplate moguće je dogovoriti samo privremenu mirovinu koja se isplaćuje mjesečno u razdoblju od 5 do 15 godina. Kod isplate mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva također je moguće dogovoriti jednokratnu isplatu u maksimalnom iznosu do 30% ukupnih sredstava, a preostali iznos mirovine može se isplatiti kao:
- Doživotna starosna mirovina
- Prijevremena starosna mirovina
- Ubrzana prijevremena starosna mirovina
- Ostali oblici isplate koje nudi osiguravajuće društvo.
Kada planirate svoje imovine, važno je imati na umu da očekivani prinos u fondu podrazumijeva određenu projekciju. Međutim, prinose na ulaganja mogu značajno varirati, kako prema gore tako i prema dolje, ovisno o stanju na tržištu kapitala.
Također, kada procjenjujete očekivanu štednju koja će vam biti isplaćena u budućnosti, trebate uzeti u obzir i utjecaj inflacije. Inflacija ima negativan utjecaj na stvarnu vrijednost novca, pa se često kaže da “inflacija pojede štednju”. Stoga je važno uzeti u obzir koliko će planirani iznos štednje vrijediti u trenutku isplate i pokušati zaštititi svoju štednju osiguravajući se da očekivani prinos bude veći od očekivane stope inflacije. U tom kontekstu, važno je pažljivo razmisliti o svim iznosima koji će vam biti isplaćeni u dalekoj budućnosti.